| Site language |  Croatian English German |
|
| . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . | ||
 In Case of a Traffic Accident in Croatia |
 Czech |
 Hungarian |
 Dutch |
 Italian |
|
| English |
 Polish |
|
 French |
 Slovak |
|
| German |
 Slovenian |
|
Aktualno
| Dobro je znati... |
|---|
| » Nakon nesreće...? |
| » Provjera osiguranja |
| » Granično osiguranje |
| Zaštita potrošača |
|---|
| » Mirenje |
| » Pravobranitelj |
| Edukacija |
|---|
| » CEDOH |
| » | Prijava na mail listu |
| HUO članovi |
|---|
|
|
| HUO je član |
|---|
|
|
QIS pitanja i odgovori
Za potrebe popunjavanja podataka o neto zaračunatoj i neto zarađenoj premiji u sheet-ovima „Premiums“ i „Geographical diversification“, koje služe kao osnova za izračun mjere volumena za rizik premija, treba li uračunavati poziciju 024 Računa dobiti i gubitka „Prihodi od provizija i naknada“?
Zbog prakse u Republici Hrvatskoj vezanoj uz pojmove zaračunate i zarađene premije neto od reosiguranja, nije potrebno poziciju 024 Računa dobiti i gubitka „Prihodi od provizija i naknada“ uzimati u obzir kod izračuna mjere volumena za rizik premija. No, ukoliko pojedino društvo zbog svojih specifičnosti smatra da je navedeno potrebno uzeti u obzir, može proviziju reosiguratelja za proporcionalna reosiguranja uzeti u obzir kod izračuna mjere volumena za rizik premija.
Za potrebe popunjavanja podataka o zarađenoj premiji u sheet-ovima „Premiums“ i „Geographical diversification“, koje služe kao osnova za izračun mjere volumena za rizik premija, treba li uzimati u obzir promjenu razgraničenih troškova pribave?
Zbog prakse u Republici Hrvatskoj vezanoj uz pojam zarađene premije nije potrebno uzimati u obzir promjenu razgraničenih troškova pribave kod izračuna mjere volumena za rizik premija. No, ukoliko pojedino društvo zbog svojih specifičnosti smatra da je navedeno potrebno uzeti u obzir, može promjenu razgraničenih troškova pribave uračunati kod izračuna mjere volumena za rizik premija uz obrazloženje.
Na nivou hrvatskog tržišta propisana je premija nelikvidnosti 0% te nisu propisane krivulje nerizičnih kamatnih stopa koje uključuju 50%, 75%, odnosno 100% premije nelikvidnosti dok su za eure propisane sve četiri krivulje nerizičnih kamatnih stopa. Ako se dio obveza po nekoj vrsti osiguranja vrednuje u kunama, a dio u eurima, diskontiraju li se obveze u eurima kao i obveze u kunama bez premije nelikvidnosti? Koja je nerizična kamatna stopa za USD za 2010. godinu primjenjiva za kvantitativnu studiju utjecaja na hrvatskom tržištu osiguranja?
Propisana premija nelikvidnosti za kune od 0% odnosi se samo na obveze u kunama, a ne na hrvatsko tržište kao što je navedeno u pitanju. Na obveze u eurima i u dolarima primjenjuju se nerizične kamatne stope za eure i dolare pa tako i pripadna premija nelikvidnosti. U prilogu se nalazi excel dokument s nerizičnim kamatnim stopama i premijom nelikvidnosti za USD za 2010. godinu.
Koji rating uzimamo za HR banke? Tehničke specifikacije kažu da nerangirane banke idu u BBB (SCR 6.18). Od ponuđenog u Helper tabu counterparty default risk u padajućem izborniku možemo odabrati No rating but subject to S2. Da li se pod ovime smatra banke staviti kao BBB, a ostalo kao no rating?
Prema tehničkim specifikacijama SCR.6.18 banke koje nemaju rejiting, a usklađene su sa Direktivom 2006/48/EC tretiraju se kao da imaju BBB rejting. Obzirom da sve banke u Hrvatskoj moraju poslovati prema Zakonu o kreditnim institucijama koji je usvojio propise Direktive 2006/48/EC, tretiramo ih kao da imaju BBB rejting. Ukoliko druga ugovorna strana nema rejting, nije banka usklađena s Direktivom 2006/48/EC te ne podliježe Solvency 2 direktivi, u ponuđenom izborniku rejtinga u Helper tabu counterparty default risk treba odabrati rejting CCC or lower.
Kako je preporuka da se obveznice Republike Hrvatske tretiraju kao AAA rang, da li se na isti način tretiraju i državna poduzeća i npr. reosiguravatelj Croatia Lloyd?
Vjerojatnost neispunjenja ugovorne obveze druge ugovorne strane, ukoliko ona nema rejting i podliježe Solvency 2 Direktivi određuje se prema omjeru solventnosti iz tablice tehničkih specifikacija SCR.6.16. Ukoliko omjer solventnosti nije poznat uzima se da je vjerojatnost neispunjenja ugovorne obveze jednaka 4,175% (No rating but subject to S2). Vjerojatnosti neispunjenja ugovorne obveze u tablicama tehničkih specifikacija SCR.6.14. i SCR.6.16. izmijenjeni su dokumentom Errata to the QIS5 Technical Specification, a novi postoci ažurirani su u helper tabu za rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane. Navedeno se odnosi i na reosiguravajuće društvo Croatia Lloyd kao drugu ugovornu stranu.
Sheet Currency u Helper tabu za counterparty default risk: nema podataka za valutu HRK. Potrebni su nam podaci za korelaciju HRK sa ostalim valutama.
Helper za rizik druge ugovorne strane, H_Counterparty sadrži podatke na 10.01.2010. Obzirom da se kvantitativna studija utjecaja provodi na temelju podataka na dan 31.12.2010 u prilogu se nalazi Helper tab za counterparty default risk sa ažuriranim podacima srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan 31.12.2010 u listu Currency.
Za procjenu tokova novca za najbolju procjenu premijske pričuve kod neživotnih osiguranja moramo procijeniti i budući razvoj šteta koje će nastati po postojećim ugovorima o osiguranju. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da se radi o jednogodišnjim ugovorima. Dakle police traju jednu godinu, a kompletni razvoj šteta (odnosno novčani odljev) odvija se, ovisno o vrsti osiguranja, u dužem periodu (kroz više godina). Pojednostavljeno, ne dospijeva sve u prvoj godini već ovisno o razvoju šteta vrste osiguranja koja se promatra? Je li ispravno gledati razvoj tako da je Najbolja procjena premijske pričuve (t) >0, za t>0 ?
Uputa za bruto premijsku pričuvu temelji se na dokumentima CEIOPS DOC 33/09 i CEIOPS DOC 25/09. Premijska pričuva se odnosi na sve buduće novčane tokove koji su povezani uz postojeće ugovore na datum vrednovanja i koji će se dogoditi nakon datuma vrednovanja i za vrijeme trajanja razdoblja pokrića ugovora. Granica trajanja ugovora zasniva se kada osiguratelj (reosiguratelj) postane učesnik (sudionik) u ugovoru, a najkasnije kada (re)osigurateljno pokriće počinje. Posebice, obnove koje su se aktivirale do datuma obračuna trebaju biti priznati kao obnovljeni ugovori. Postojeći ugovor se prestaje priznavati u slučaju kada obveza, definirana ugovorom o osiguranju prestaje, raskinuta je ili je otkazana, pa ukoliko je potrebno treba uzeti u obzir i buduće ponašanje korisnika police kao što je vjerojatnost isteka police tijekom preostalog vremena trajanja police. Najbolja procjena premijske pričuve se izračunava kao očekivana sadašnja vrijednost priljeva i odljeva budućih novčanih tokova i to:
Bruto budući novčani tokovi prihoda za:
- buduće premije
- prihod od regresa i spašenih ostataka
Bruto budući novčani tokovi rashoda za:
- naknade za štetne događaje po postojećim ugovorima nakon datuma validacije i za vrijeme trajanja razdoblja pokrića ugovora;
- troškove koji se odnose na upravljanje štetama kao i troškove koje se odnose na administriranje štetama kako bi se one isplatile
- troškove koji će nastati ispunjenjem svih obveza za postojeće (re) osigurateljne ugovore za vrijeme trajanja razdoblja pokrića ugovora (administrativni, investicijski management, pribavni troškovi i svi drugi režijski troškovi) pri čemu se uzima pretpostavka da će društvo nastaviti sa poslovanjem u idućem razdoblju (on-going basis). Alokacija režijskih troškova po LoB, u homogene rizične skupine ili u bilo kojoj drugoj segmentaciji nužno je obaviti na ekonomskoj razini prateći realne i objektivne pretpostavke.
- ostale rashode kao porez koji se naplaćuje ugovaratelju osiguranja ili druge pristojbe koje je Društvo dužno platiti kako bi mogla izvršavati svoje obveze (npr. vatrogasni doprinosi).
Najbolja procjena premijske pričuve može biti negativne vrijednosti, što je prihvatljivo i u tom slučaju nije je potrebno stavljati na nulu.
Tretiraju li se obveznice HBOR-a pri izračunu rizika raspona te koncentracijskog rizika na isti način kao i obveznice RH? Naime, prema zakonu o HBOR-u, članak 8 stavak 2: Republika Hrvatska jamči za obveze Hrvatske banke za obnovu i razvitak bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv te bez izdavanja posebne jamstvene isprave. Mogu li se obveznice HBOR-a tretirati kao obveznice kojima je izdavatelj Republika Hrvatska za potrebe izračuna kapitalne adekvatnosti, odnosno tretirati kao da su AAA rejtinga te da se za njih ne računaju kapitalni zahtjevi za rizik raspona i koncentracijski rizik.
Za provedbu QIS studije obveznice za koje jamči RH pa tako i obveznice HBOR-a tretiraju se kao državne obveznice RH.
Helper tab za izračun rizika druge ugovorne strane dijeli izloženosti iz Type 2, ovisno o tome jesu li dospjela duže od tri mjeseca u dvije skupine: : “Total Type 2 Exposures, excluding those over-due by more than 3 months“ i “Total Type 2 Exposures over-due by more than 3 months“. Međutim, u tehničkim specifikacijama (SCR 6.35.) izloženosti se dijele na: “Sum of the values of type 2 exposures, expect for receviables from intermediaries which are due for more than 3 months“ i “Sum of the values of receivables from intermediaries which are due for more than 3 months“. Računa li se kapitalni zahtjev za Type 2 uz faktor rizika 90% na sva dospjela potraživanja koja su u kašnjenju dužem od 3 mjeseca ili samo na ona od posrednika? Na što se sve odnose vrijednosti koje treba popuniti u ćelijama D9 i D10, helper tab H_Counterparty, list CDR (na koje sve kategorije)? Odnose li se vrijednosti u ćelijama D9 i D10 na ukupan iznos potraživanja ili procjene iznosa potraživanja nakon aktiviranja kolaterala? Uvrštavaju li se značajni (vrijednost preko 1 mln HRK) hipotekarni zajmovi u counterparty default risk modul ili u market risk modul?
Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane izloženosti Type 2 računa se kao 90% potraživanja od posrednika koja su u kašnjenju više od 3 mjeseca (ćelija D10, helper tab-a) te 15% preostalih stavaka Type 2 izloženosti (ćelija D9, helper tab-a).
Type 2 izloženost odnosi se na:
Type 2 izloženost odnosi se na:
- potraživanja od posrednika
- dužnici po polici osiguranja (potraživanja po premiji, potraživanja po zajmovima po polici životnog osiguranja,…) te hipotekarni zajmovi
- depoziti kod cedenata ukoliko je broj nezavisnih drugih strana veći od 15
- kapital pozvan da se plati, akreditivi te ostale preuzete obveze koje se potražuju, a nisu plaćene ukoliko je broj nezavisnih drugih strana veći od 15
Vrijednost pojedinačne izloženosti može se smanjiti za prilagođenu vrijednost kolaterala (SCR.6.6) pri čemu umanjena vrijednost ne smije biti negativna.
Hipotekarni zajmovi se uvrštavaju u modul rizika druge ugovorne strane neovisno o njihovoj značajnosti odnosno veličini.
